Susreti 2016.
Jučer, 16. ožujka 2016. godine održan prvi sastanak Organizacijskog odbora 53. Šimićevih susreta 2016. godine. Sastanak je održan u dvorani za sastanke općine Grude pod predsjedanjem načelnika općine Ljube Grizelja, koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora.
Na sastanku je donesena odluka o imenovanju Organizacijskog kao i Počasnog odbora ovogodišnjih Susreta. Sastav Odbora predstavlja odabir najznačajnijih kulturnih, znanstvenih pa i političkih predstavnika institucija u okruženju, što je, na određeni način, pretpostavka kvalitetnog i zanimljivog programa koji se planira izvesti tijekom mjeseca svibnja ove godine na 53. Šimićevim susretima 2016. godine.
Duhovnost u poeziji Antuna Branka Šimića je tematski odabir Organizacijkog odbora ovogodišnjih Šimićevih susreta. To je tema koja će se provlačiti kroz sva ovogodišnja planirana kulturna događanja.
Predstavljanje knjiga,likovna kolonija,izložba slika,kazališna predstava,susreti književnika s učenicima,dodjela nagrada mladim pjesnicima,dodjela godišnje književne nagrade Antun Branko Šimić, nastup pjesnika, likovni radovi učenika, Akademija u čast Antuna Branka Šimića dio su ovogodišnjeg planiranog programa.
Program bi se trebao realizirati od 30. IV. - 6. V. 2016. godine u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Drinovcima. Organizacijski odbor nastavlja raditi na konačnom oblikovanju programa Susreta. Nakon konačnog definiranja programa ovogodišnjih 53. Šimićevih susreta 2016. godine, isti će biti javno predstavljen. Organizatori su općina Grude i Matica hrvatska Ogranak Grude.
Organizacijski odbor
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dana 12. travnja 2016. u općini Grude održan je sastanak Odbora 53. Šimićevih susreta 2016. godine. Članovi Odbora detaljno su analizirali i na koncu usvojili konačan program ovogodišnjih Susreta, te usvojili i grafičke prijedloge plakata,pozivnice i plakete za 53. Šimićeve susrete 2016. Drinovci, Mostar, Široki Brijeg i Grude su mjesta u kojima će biti realiziran program ovogodišnjih Susreta koji će trajati od 30. travnja do 6. svibnja 2016. godine. Detaljan program bit će prezentiran na konferenciji za medije koji će biti organizirana za nekoliko dana u Grudama.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Prezentiran program 53. Šimićevih susreta 2016.
Organizacijski odbor 53. Šimićevih susreta 2016. godine pripremio je zanimljiv i kvalitetan program za ovu godinu. Sve to detaljno je predstavljeno u utorak, 19. travnja 2016. na konferenciji za medije održanoj u dvorani za sastanke općine Grude. O programu i njegovoj koncepciji te načinima njegovog kreiranja govorili su Ljubo Grizelj, predsjednik Organizacijskog odbora i Mario Bušić, zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora.
Načelnik Grizelj, pored predstavljanja rada Organizacijskog odbora naglasio je da je ovogodišnji pokrovitelj 53. Šimićevih susreta kao i prošle godine predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Željko Reiner i hrvatski član Predsjedništva BiH akademik Dragan Čović. Sam Odbor koji ima Počasni i Operativni dio sastavljen je od članova koji predstavljaju sam vrh znanstvenih, kulturnih, društvenih i drugih institucija, kako u Bosni i Hercegovini tako i šire. Između ostalih tu su predstavnici Sveučilišta u Mostaru, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, županije Zapadnohercegovačke, predstavnici škola, predstavnika katoličke crkve, muzejskih djelatnika, Sabora Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Matice Hrvatske Zagreb, Društvo hrvatskih književnika Zagreb i drugi.
Načelnik Ljubo Grizelj zahvalio se svim članovima Odbora na vrijednom radu.
Mario Bušić govorio je detaljno o samom programu i mjestima na kojima će biti upriličen, koja su ujedno i mjesta života i rada Antuna Branka Šimića. Naglasio je i nastojanje Odbora za raznovrsnošću programa, te stalnom nastojanju Organizacijskog odbora predstaviti se u više mjesta programom.
Organizacijski odbor 53. Šimićevih susreta
![Click to enlarge image IMG_0211[1].jpg](/images/tiskovna2016/IMG_0211[1].jpg "Click to enlarge image IMG_0211[1].jpg")
![Click to enlarge image IMG_0215[1].jpg](/images/tiskovna2016/IMG_0215[1].jpg "Click to enlarge image IMG_0215[1].jpg")
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ministrica Dujmović otvorila 53. Šimićeve susrete
Otvarajući Susrete, ministrica Dujmović je naglasila kako su oni najdugovječnija i najbolja manifestacija ovakvoga karaktera te kako će ministaarstvo kojemu je na čelu uvijek podupurati takve manifestacije
.
Najstarija književno-kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini "Šimićevi susreti 2016." otvorena je u subotu u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića, u rodnome mjestu braće književnika - Drinovcima, prigodnim govorom federalne ministrice kulture i sporta Zore Dujmović, koja je ujedno i otvorila ovogodišnje Susrete.
Uvodnu riječ i pozdrav gostima, među kojima su bili konzul RH u Mostaru Dragan Matijević, potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Stipe Botica, dr. sc. don Drago Šimundža, federalna ministrica Zora Dujmović, grudski načelnik Ljubo Grizelj, načelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin, prorektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović, ministrica obrazovanja, znanosti, športa i kulture ŽZH Ružica Mikulić, predsjednik DHK H-B Ivan Sivrić, fra Vendelin Karačić i drinovački župnik fra Bože Milić, održao je predsjednik MH Ogranak Grude i potpredsjednik Organizacijskog odbora Manifestacije Mario Bušić.
Otvarajući Susrete, ministrica Dujmović je naglasila kako su oni najdugovječnija i najbolja manifestacija ovakvoga karaktera te kako će ministaarstvo kojemu je na čelu uvijek podupurati takve manifestacije.
Nakon njezinih riječi, voditeljica programa Mirjana Vlašić izrecitirala je pjesmu "Nađeni Bog" A. B. Šimića, što je ujedno bio i uvod u glavni dio sinoćnjega programa - predstavljanje dviju knjiga kulturnoga i znanstvenoga djelatnika, književnoga kritičara, pisca, prevoditelja i priređivača stručnih, znanstvenih i književnih djela dr. sc. don Drage Šimundže "Bog u djelima hrvatskih pisaca I i II" uz glazbeni nastup Nikoline Hrkać i klavirsku pratnju Katje Krolo Šarac.
Prvi predstavljač bio je Mario Bušić koji je zamijenio bolesnoga fra Antu Marića. On je pročitao ulomak fra Antina rada o A.B. Šimiću, upravo onaj koji dokumentaristički govori o Šimićevoj religioznosti. Iz tih dokumenata, koji se čuvaju u Župnom uredu sv. Mihovila u Drinovcima, jasno se vidi kako je A.B. Šimić umro opremljen svetim sakramentima umirućih. Neke najljepše njegove pjesme upravo su one o Bogu, premda je kao mladić, hrvajući se s teškom bolešću, znao pasti u očaj i beznnađe, zdvajanje i bijes, ali vjeru u Boga nikada nije napuštao.
Upravo je na tu temu, ali i na temu o ostalim hrvatskim piscima za koje su neki tvrdili kako su bili bezbošci, govorio drugi predstavljač prof. dr. sc. Stipe Botica. U nadahnutom predavanju o Šimundžinim knjigama, Botica je kazao kako su one plod dugogodišnjega sustavnog i mukotrpnoga, iscrpljujućega autorova rada. Govorio je o vezi kršćanstva i hrvatskoga naroda, pa je tu vjeru u Boga potkrijepio time da se imenica Stvoritelj u hrvatskome jeziku rabi samo u jednome značenju - Stvoritelj je jedan, a svi drugi mogu biti samo stvaratelji.
"U trideset velikih cjelina, dr. Šimundža je odabrao primjere tridesetak hrvatskih književnika u čijim se djelima govori o Bogu. Odabrao je znakovito, prijelomno 20. stoljeće, obrađujući reprezentativne hrvatske pisce. Okom objektivnoga promatrača cijenio je na koji je način tema Boga ušla u određena književna djela. Svaka izrečena Šimundžina tvrdnja potkrijepljena je dokumentarnim navodima u mnogobrojnim bilješkama - kazao je Botica navodeći neke od pisaca koje je autor obradio u svojim djelima (S.S. Kranjčevića, M. Krležu, Dragutina Tadijanovića, A. B. Šimića, Ivu Andrića i Tina Ujevića). Uz njih su se i ostali nabrojani u Šimundžinoj knjizi "hrvali" s Bogom, bili sumnjičavi, tragači, ali nikada Bogu nisu okrenuli leđa, rekao je Botica.
Sam autor dr. sc. don Drago Šimundža također se obratio nazočnima govoreći o početcima hrvatske književnosti, Baščanskoj i Humačkoj ploči, na kojima su prve riječi pisane narodnim hrvatskim jezikom, a glase: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga..." i o usmjerenjima te književnosti.
"Ove dvije moje knjige govore o hrvatskoj književnosti u prošlome 20. stoljeću, ali i o vjeri i nevjeri u njoj. Književnost, ne samo hrvatska, obrađuje ljudski život na relaciji Nebo - Zemlja, odnosno Bog - čovjek. Upravo se književnost u tome stoljeću lomi između Neba i Zemlje, između Boga i čovjeka. Ja o ovim knjigama dajem svoja viđenja potkrijepljena citatima i ostalim navodima, ali jednako tako ostavljam i čitatelju promišljati o napisanome - zaključio je Šimundža, zahvaljujući svima na pozornosti što su ga saslušali.
Inače, moto ovogodišnjih Šimićevih susreta, koji se održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH akademika Željka Reinera i hrvatskog člana Predsjedništva BiH akademika Dragana Čovića, jeste Antun Branko Šimić - i religiozni pjesnik.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Otvorena treća likovna kolonija Krešimir Ledić na temu 'Antun Branko Šimić'
U spomen na profesora emeritusa akademika Krešimira Ledića, koju organizira Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, danas je svečano otvorena 3. po redu likovna koloniju „Krešimir Ledić".
Koloniju je svečano otvorio načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj.
Na samom otvorenju manifestacije nazočne je pozdravila Federalna ministrica kulture i športa Zora Dujmović kazavši kako trebamo biti posebno ponosni i zadovoljni što je Hercegovina puna ovakvih kulturnih događanja.
-Za ovu zadvinu razinu kulture posebno trebamo zahvaliti svim entuzijastima koji svojom ustrajnošću, ljubavlju i znanjem priređuju nam uživanje u našim mnogobojnim umjetnicima, kazala je Dujmović istaknuvši kako ministarstvo u okviru svojih mogućnosti, podupire kulturna događanja.
Nazočnima se obratio i dekan FPMZO-a prof. dr. Mario Vasilj kazavši kako se raduje jer svake godine interes za likovnu karavanu je veći.
- Radujemo se što se broj sudionika iz godine u godinu povećava što je znak da smo dobri domaćini i da vlada ugodno druženje. Družite se i iskoristite ove dane za čašćenje ljepote poezije Antuna Branka Šimića i Krešimira Ledića. Prisjetimo se i našega Franje Primorca koji se družio sa nama u prijašnjim likovnim karavanama a koji nas je , nažalost, napustio, kazao je između ostalog dekan Vasilj.
Svečanosti otvaranja nazočili su rektorica mostarskog Sveučilišta prof. dr. Ljerka Ostojić, profesori i studenti Sveučilišta u Mostaru te brojni gosti iz kulturnog i javnog života.
Likovna kolonija će trajati 8. svibnja 2016. godine u Mostaru u kampusu Sveučilišta u Rodoču, a okviru svog djelovanja kolonija će okupiti umjetnike iz cijele regije koji će u podneblju neobične ljepote, čudesnog ambijenta i nesvakidašnje stvaralačke atmosfere razmijeniti iskustva, ostvariti kontakte i stvarati likovna djela.
Ovogodišnja tema likovne kolonije je „Antun Branko Šimić", s podtemom „Ekspresionizam Hercegovine (kamen, krš, maslina, loza, šipak, smokva, Neretva)".
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Cvijeće na spomeniku A. B. Šimića u Mostaru
Mostar, 3. svibanj 2016.
Povodom godišnjice smrti velikog hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića, koji je umro 2. svibnja 1925., predstavnici Odbora 53. Šimićevih susreta 2016. godine u čijem sastavu su bili predstavnici općine Grude i Matice hrvatske Ogranak Grude kao i predstavnici Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Matice hrvatske Ogranak Mostar prigodnim kratkim programom obilježili su ovaj događaj.
Kod spomenika Antuna Branka šimića u Mostaru spomenuti predstavnici položili su cvijeće i zapalili svijeću za pjesnika, te su nakon toga predstavnici Društva pročitali nekoliko pjesama Antuna Branka Šimića. Pjesme su kazivali književnici Ivan Baković i ivan Sivrić. Ovo polaganje je organiziralo DHK H-B.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Šimićevi susreti u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu
U Franjevačkoj galeriji je u sklopu programa 53. Šimićevih susreta otvorena je izložba slika „Sv. Ana"- 20 godina Likovne radionice iz Vinkovaca i predstavljena je knjiga „Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. – 1916.)", autora Domagoja Tomasa i Kristine Malbašić.
Nakon pozdravnih riječi Ružice Mikulić ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH predstavljena je knjiga „Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. – 1916.)", autora Domagoja Tomasa i Kristine Malbašić. Govoreći o knjizi Petar Majić je govorio o životnom putu Ilije Glavote i teškim uvjetima života i gladi u Hercegovini i Drinovcima prije stotinu godina. „Mladi znanstvenik, profesor povijesti Domagoj Tomas rođen je i odrastao u Osijeku svoju je historiografsko-filološku znanstvenu pozornost usmjerio prema zavičaju svojih otaca. Vrijedni Domagoj i Kristina svima nama otkrivaju jedan krasan zaboravljeni mali hercegovački književni stećak“, rekao je Majić. O knjizi su još govorili i književnik, novinar i publicista Dragan Marjanović i autor Domagoj Tomas.
U glazbenom dijelu programa nastupio je zbor Glazbene škole Široki Brijeg. O izložbi slika govorila je Melita Pavošević ravnateljica Dječjeg doma 'Sveta Ana' iz Vinkovaca. Izložbu slika je otvorio Srećko Tomas pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Izvedena predstava „Brat magarac“
HNK Mostar gostova je u četvrtak, 5. svibnja 2016. godine, kao dio programa 53. Šimićevih susreta, u kino-dvorani Grude. U punoj kino-dvorani uspješno su izveli predstavu „Brat magarac“.
Predstava „Brat magarac“ donosi nam slike iz života jednog od najvećih svetaca katoličke crkve svetog Franje Asiškog, a nastala je prema tekstu istaknutog hrvatskog glumca i redatelja Renea Medvešeka.
"Bratom magarcem" sveti Franjo je nazivao svoje tijelo na kojemu je putovao do sestre Smrti. Kroz predstavu ćemo upoznati likove iz njegovog života: njegove roditelje, prijatelje, svetu Klaru, biskupa, papu i turskog sultana. Slika je to jednog dalekog, prošlog svijeta toliko sličnog ovom današnjem i jednog života koji je obilježio buduća stoljeća.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Svečanom Akademijom završeni 53. Šimićevi susreti
Susretom književnika s učenicima u osnovnim i Srednjoj školi općine Grude, misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Mihovila u Drinovcima za pokojnu braću književnika Antuna Branka i Stanislava Šimića i svečanom Akademijom u njihovu čast, kasno navečer u petak su zatvoreni ovogodišnji 53. Šimićevi susreti.
Zadnji dan jedne od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvata u BiH okupio je mnogobrojne predstavnike kulturnog, političkog i vjerskog života BiH i Hrvatske, a cijeli program svečane Akademije glazbeno su upotpunili Tamburaški orkestar sjemeništaraca Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog te zbor Osnovne škole Drinovci koji su izveli hrvatsku himnu.
Predsjednik Matice hrvatske – Ogranak Sarajevo akademik fra Petar Perica Vidić u svom je uvodnom govoru tokom svečanosti pozdravio sve nazočne te čestitao organizatorima na još jednim uspješno održanim Šimićevim susretima.
– Upućujem iskrene čestitke na bogatom, umjetnički dotjeranom te za našu kulturu korisnom programu u povodu 53. Šimićevih susreta. Neka vas i dalje prati Božji blagoslov na tom plemenitom i za hrvatski narod kulturnom i umjetničkom uzdignuću – kazao je Vidić.
Vidić je tom prigodom uručio predsjedniku Matice hrvatske Grude Mariju Bušiću Monografiju koja je izdana 2009. godine u povodu 130. godine utemeljenja Matice hrvatske – Ogranak Sarajevo te tri Šimićeve knjige, a dar od 37 knjiga u izdanju Matice hrvatske Sarajevo dobio je načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.
U ime pokrovitelja ovogodišnjih Šimićevih susreta – hrvatskg člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, obratio se njegov savjetnik Igor Planinić, kazavši kako su Šimićevi susreti najznačajnija i najdugoviječnija kulturna manifestacija Hrvata u Bosni i Hercegovini te kako im je izuzetna čast pružiti podršku ovom događaju.
– Stihovi Antuna Branka Šimića pripadaju vrhuncima hrvatskog i europskog kulturnog naslijeđa, a mi danas, koji težimo europskoj zajednici, moramo biti ponosni na činjenicu da od 14. stoljeća hrvatska književnost prati tokove europske književnosti – kazao je Planinić.
Supokrovitelj ovogodišnjih Šimićevih susreta je predsjednik Sabora Republike Hrvatske Željko Rainer, a u njegovo ime obratio se saborski zastupnik Goran Marić, rođeni Gruđanin, koji je je kazao kako su Šimićevi susreti prigoda kada se treba sjetiti Šimićevih riječi, opomena, krikova.
– I danas slušamo snagu njegovoga gromkoga glasa i njegovih poruka. Slušamo i čujemo ono što je on davno zapisao – kazao je Marić, dodavši kako je A.B. Šimić bio izuzetan pjesnik i izuzetna ličnost – previše svoj, neuklopljiv, buntovan, ali odan Bogu.
Predavanje o A.B. Šimiću tokom svečane Akademije održao je akademik Josip Bratulić kazavši kako ima mnog važnih pjesnika, ali kako se sigurno niti o jednom pjesniku i njegovim pjesmama nije toliko pisalo, govorilo i raspravljalo, kao o A.B. Šimiću.
– O njemu i njegovim pjesmama napisane su knjige, duboke i pamente studije i rasprave, održani su brojni referati – kazao je Bratulić.
Prema njegovim riječima, Šimić je pisao o onome što ga je okruživalo, što je vidio i proživio, što ga je mučilo kao čovjeka, pojedinca i to na način koji je bio samo njegov. Za razliku od mnogih pjesnika, koji su učili od prethodnih kako treba pisati, Šimić je, kako je kazao akademik Bratulić, stvarao po svom unutarnjem porivu i subjektivnom naputku.
Akademik, don Ivan Golub koji je trebao održati predavanje o A.B. Šimiću uputio je pismo koje je pročitao Mario Bušić, a u kojemu je između ostaloga naglasio kako je pjesnik A.B. Šimić bio majstor riječi, a riječ je zajedničko mjesto teologije književnosti.
– Riječ je književno utjelovljena u svetom pismu u kojemu su zastupljenje sve književne vrste – pjesme, drame, priče, izreke, putopisi, epovi, pisma, ljetopisi, dnevnici – poručio je akademik Golub.
Prigodom svečanosti uručene su i nagrade najboljim mladim pjesnicima i nagrada za književni rad objavljen između dvaju susreta “Antun Branko Šimić”, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika (DHK) Herceg Bosne.
Dobitinik ovogodišnje nagrade A.B. Šimić je pjesnik Drago Čondrić za knjigu “Sedam velikih biblijskih poema”, a nagradu mu je uručio predsjednik DHK Herceg Bosne Ivan Sivrić, koji je kazao kako je riječ o knjizi koja će u duhovnoj obnovi ispuniti sve one koji je budu čitali.
Dobitnik Čondrić prigodnim riječima zahvalio je na nagradi te čestitao organizatorima na održanim 53. Šimićevim susretima.
Ovogodišnji najbolji mladi pjesnici proglašeni su u tri kategorije i to osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti, a prigodne darove uručio im je predsjednik Općinskog vijeća Grude Draženko Vranješ. Na razini osnovnih škola prvo mjesto osvojila je Marija Vlašić iz Sovića, drugo mjesto Gabrijela Bogut iz Širokog Brijega, a treće mjesto pripalo je Petri Rupčić iz Ljubuškog.
Na razini srednjih škola, prvo mjesto pripalo je Katarini Biško iz Gruda, dok je drugo mjesto osvojila Emilija Grbavac iz Ljubuškog. Na sveučilišnoj razini, prvo mjesto pripalo je Ivani Čović, drugo Anđeli Mijić, a treće Ivani Kalfić. Nagrađeni pjesnici pročitali su svoje radove.
Tokom svečane Akademije koju je vodila Mirjana Vlašić Mima, neke od svojih pjesničkih uradaka pročitali su fra Miljenko Miča Stojić, fra Vendelin Karačić, fra Vlado Lončar te časna sestra Lidija Glavaš, a otvorena je i izložba likovnih radova učenika osnovnih i Srednje škole Grude. Za najboji likovni rad prigodan dar uručen je učenici Nataliji Pinjuh iz Gruda.
Na koncu, 53. Šimićeve susrete zatvorenim je proglasio predsjednik Organizacijskog odbora 53. Šimićevih susreta, načelnik Gruda Ljubo Grizelj koji je zahvalio sudionicima manifestacije, čestitao dobitnicima nagrada i priznanja, te kazao kako se s ovom manifestacijom nastavlja iduće i 2017. godine i opet idućih godina jer su to ova dva velikana pisane riječi i zaslužila.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
