Svoje likovne radove mladi likovni umjetnici trebaju dostaviti najkasnije do 10. travnja 2017. godine na adresu:

Prosudbeno povjerenstvo će procijeniti pristigle radove, najbolji će biti nagrađeni, radovi će biti izloženi na svečanoj Akademiji. Svi pristigli radovi ostaju u kolekciji Šimićevih susreta. 

.

Grude, 20. ožujka 2017.

Organizacijski odbor 54. Šimićevih susreta 2017.

. 

         Nagrada za likovne radove od 2016.             

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

i

Predstavljen program 54. Šimićevih susreta 2017.

Najstarija i najdugovječnija kulturno-književna manifestacija u Hrvata započinje za nekoliko dana. Organizacijski odbor 54. Šimićevih susreta 2017. pripremio je obilan i bogat kulturni program za ovu godinu. Sve je detaljno predstavljeno u četvrtak na konferenciji za medije održanoj u dvorani za sastanke u općini Grude.

O programu i njegovoj koncepciji govorili su Ljubo Grizelj, predsjednik Organizacijskog odbora i Mario Bušić, zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora.

Načelnik Grizelj, pored predstavljanja rada Odbora naglasio je da je ovogodišnji pokrovitelj 54. Šimićevih susreta je Hrvatski član predsjedništva BiH dr. sc. Dragan Čović. Ujedno je iskoristio priliku kako bi se zahvalio svim članovima Odbora na vrijednom i marljivom radu.

Bušić je govorio detaljno o samom programu i mjestima na kojima će biti upriličen, koja su ujedno i mjesta života i rada Antuna Branka Šimića.

Program 54. Šimićevih susreta 2017. počinje u subotu 29. travnja u Drinovcima. U dvorani Osnovne škole u 20 sati upriličit će se svečano otvaranje Šimićevih susreta, a nakon toga uslijedit će predstavljanje knjige pjesama posvećenih A. B. Šimiću „Šimićevska preobraženja“ (priređivač: Mladen Vuković). Recitator: glumac Robert Pehar, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Lucija Zovko.

Svečano zatvaranje manifestacije bit će u petak, 5. svibnja 2017. godine.

U nastavku možete pogledati program najstarije književno-kulturno manifestacije u BiH „Šimićevi susreti 2017.“

29.IV.2017. (subota)
Dvorana Osnovne škole u Drinovcima, u 20 sati, otvaranje 54. Šimićevih susreta 2017.
Predstavljanje knjige pjesama posvećenih A. B. Šimiću “Šimićevska preobraženja” (priređivač: Mladen Vuković)
Recitator: glumac Robert Pehar, u glazbenom programu nastupa Lucija Zovko

2.V.2017. (utorak)
Kinodvorana u Grudama, u 19 sati, kazališna hit predstava autora Mate Matišića GASTARBAJSTERSKI BOŽIĆ u izvedbi glumačke družine Histrion (Zlatko Vitez, Joško Ševo, Anica Dobrić)

3.V.2017. (srijeda)
Mala dvorana Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru u 12 sati – Poetski kolaž o Antunu Branku Šimiću u izvedbi studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (autor Ivan Volić) pod vodstvom prof. Tine Laco
Nakon Poetskog kolaža – Polaganje cvijeća na spomenik A. B. Šimića u Mostaru
Franjevačka galerija na Širokom Brijegu, u 19 sati, predstavljanje knjige “Problem istine u filozofiji Martina Heideggera”, autora dr. sc. fra Krune Pandžića (u nakladi Synopsis Sarajevo-Zagreb)
Otvorenje izložbe JOZA MATAKOVIĆ, slikar slavonske ravni, retrospektiva
U glazbenom programu nastupa Djevojački zbor Glazbene škole Široki Brijeg pod ravnanjem prof. Marije Čolak

4.V.2017. (četvrtak)
Kinodvorana u Grudama u 19 sati – Večer Matice hrvatske u povodu 175. obljetnice utemeljenja
– predstavljanje Stoljeća hrvatske književnosti (akademik Tonko Maroević, gl.urednica Romana Horvat, dr. Damir Zorić)
U glazbenom programu nastupaju učenici Osnovne glazbene škole Grude

5.V.2017. (petak)
U 10 sati susret književnika s učenicima u osnovnim i Srednjoj školi općine Grude
U 19 sati u župnoj crkvi u Drinovcima sveta misa zadušnica za Antuna Branka i Stanislava Šimića
U 20 sati u dvorani Osnovne škole u Drinovcima svečana Akademija u čast Antunu Branku i Stanislavu Šimiću
Prigodno slovo o A. B. Šimiću akademika Tonka Maroevića
Dodjela nagrada mladim pjesnicima
Dodjela nagrada mladim likovnim umjetnicima
Dodjela godišnje nagrade „Antun Branko Šimić“
Nastup pjesnika „Pjesnici su čuđenje u svijetu“ (Vlatko Majić, Ljubo Krnek, Marko Tokić, Anita Martinac, Ivan Alerić, Helena Peričić)
U glazbenom programu nastupa Karlo Milićević
Otvorenje izložbe učeničkih likovnih radova
Zatvaranje 54. Šimićevih susreta 2017.

Počeli 54. Šimićevi susreti 2017.

Književno-kulturna manifestacija “Šimićevi susreti 2017.” otvorena je u subotu u dvorani Osnovne škole u Drinovcima u Grudama. 54. “Šimićeve susrete” otvorila je federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović koja je naglasila kako su Šimićevi susreti najdugovječnija manifestacija ovakvog karaktera u BiH te kako će njezino ministarstvo uvijek podupirati ovakve i slične događaje.

Nakon svečanog otvorenja, predstavljena je knjiga pjesama posvećenih Antunu Branku Šimiću “Šimićevska preobraženja”. Predsjednik Organizacijskog odbora Šimićevih susreta i načelnik Gruda Ljubo Grizelj istaknuo je kako je izuzetno ponosan što je šestu godinu u nizu na čelu organizacijskog odbora ove manifestacije koja je, po njegovim riječima, najstarija kulturna manifestacija u Hrvata.

“I ove godine smo organizirali bogat književno-kulturni program kako bi se na dostojanstven način prisjetili Antuna Branka Šimića, jednog od najpoznatijih hrvatskih pjesnika”, rekao je Grizelj podsjetivši kako je Šimić rođen u Drinovcima. U šest dana trajanja ove tradicijske književne priredbe bit će priređeno više kulturnih programa u Drinovcima, Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru.

Uvodnu riječ i pozdrav gostima, održao je zamjenik predsjednika Organizacijskog odbora manifestacije i predsjednik MH Ogranak Grude Mario Bušić.

Cijeli program vodio je glumac Robert Pehar uz recitacije šimićevih pjesama. U glazbenom dijelu nastupila je Lucija Zovko.

O knjizi „Šimićevska preobraženja“ govorili su dr. Miljenko Buljac, Ivica Šušić i sam autor Mladen Vuković koji je rodom iz Grubina kod Imotskoga, urednik je kulture na HR Radio Splitu. Šimićevska preobraženja je knjiga u koju su upisane pjesme posvetnice Antunu Branku Šimiću (1898. – 1925.). Ukupno je napisao 228 pjesama, 149 ih je objavljeno za života i 79 posthumno.

Nagrada mladih pjesnika - 54. Šimićevi susreti 2017.

Odluka

o dodjeli nagrade za najbolje mlade pjesnike do navršenih 25 godina starosti koji do sada nisu objavili nijednu zbirku!

Na raspisani natječaj Organizacijskog odbora Šimićevi susreti 2017., za dodjelu nagrada mladim pjesnicima pristigao je znatan broj pjesničkih uradaka. Nakon iščitavanja istih Prosudbeno je povjerenstvo odlučilo istaći najbolje:

·

OSNOVNE ŠKOLE:

- Mia PARADŽIK, učenica V. razreda OŠ FRA Stipana Vrljića Gorica; TREĆE MJESTO

- Jessica Leonora SOLDO, učenica VIII. razreda Druga osnovna škola Široki Brijeg; DRUGO MJESTO

- Matea MRŠO, VIII. razred OŠ Ante Kovačića Zagreb; PRVO MJESTO

· 

SREDNJE ŠKOLE:

- Ivona BAKOVIĆ, učenica IV. razreda Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad; TREĆE MJESTO

- Iva ZADRO, učenica II. razreda Opće gimnazije Srednja škola Antuna Branka Šimića Grude; DRUGA NAGRADA

- Emilija GRBAVAC, učenica IV. razreda Gimnazija Ljubuški; PRVO MJESTO

· 

SVEUČILIŠTE /FAKULTET/

- Ivana KALFIĆ, studentica preddiplomskog studija Logopedije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; DRUGO MJESTO

- Ivana ČOVIĆ, studentica Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru; PRVO MJESTO.

· 

Prosudbeno povjerenstvo:

Mladen Leko, predsjednik

Marijana Čuljak, član

Mirela Knezović, član

Suzana Pešorda, član

· 

Grude, 2. svibnja 2017. godine

Nagrada mladih likovnih umjetnika - 54. Šimićevi susreti 2017.

Odluka

o dodjeli nagrade za najbolje mlade likovne umjetnike do navršenih 25 godina starosti.

Na raspisani natječaj Organizacijskog odbora Šimićevi susreti 2017., za dodjelu nagrada mladim likovnim umjetnicima, pristiglo je preko 140 radova. Neki radovi su bili diskvalificirani jer nisu sadržavali sve tražene podatke. Na izložbi je postavljeno 128 radova, podjeljenih na Osnovnu i Srednju školu.

Prilikom izbora nagrađenih radova, povjerenstvo je pročitalo pjesmu Antuna Branka Šimića, koja je učenicima poslužila kao inspiracija i nakon toga pogledao likovno djelo. Kod izbora najboljih radova, presudila je atmosfera koju je djelo odražavalo, naboj emocija koje su autori likovnih uradaka jasno iščitali u Šimićevoj poeziji i prenijeli na platno, kao i način rada, tj. tehnički kriteriji koju su dovedeni do zavidne razine.

·

OSNOVNE ŠKOLE:

3. MJESTO: Petra Šarčević, učenica VIII. razreda OŠ Mate Lovraka, Zagreb; pjesma PUT U DOLINU;

2. MJESTO: Lana Grizelj, učenica VII. razreda, OŠ fra Stjepana Vrljića; pjesma HERCEGOVINA

1. MJESTO: Marija Galić, učenica VIII. razreda, OŠ fra Stjepana Vrljića, Sovići; pjesma MJESEČAR

1. MJESTO: Manuela Jakupec, učenica VII. razreda, OŠ Braće Radića, Koprivnica; pjesma MJESEČAR

 ·

SREDNJE ŠKOLE:

3. MJESTO: Anđela Šarac, učenica III. razreda Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad; pjesma BOLESNIK

2. MJESTO: Mara Pranjić, učenica III. razreda Gimnazija Marka Marulića Tomislavgrad; pjesma VEČERNJA PJESMA O OBLACIMA I ZELENIM JEZERIMAMJESTO:

1. MJESTO: Maja Mrnjavec, učenica III. razreda, Srednja škola Ivan Goran Kovačić, Kiseljak; pjesma PRVA NOĆ SAMOĆE

· 

Prosudbeno povjerenstvo:

Andrijana Mlinarević-Cvetković, predsjednik (magistar slikarstva, profesorica Likovne umjetnosti)

Ilija Skočibušić, član (Akademski kipar, asistent na Akademiji likovnih umjetnosti i profesor Likovne umjetnosti)

Svetislav Cvetković, član (magistar slikarstva, viši asistent na Akademiji likovnih umjetnosti)

·

Široki Brijeg, 2. svibnja 2017. godine

·

·

Izvedena predstava Gastarbajterski Božić

· 

Rani je dramski tekst Mate Matišića, napisan baš za Božić, prije 29 godina. Inspiriran je tekstom Patera Turinija: JOZEF i MARIJA, a svoju je premijeru doživio 1988. godine pod naslovom BOŽIĆNA BAJKA.

Radnja predstave se događa na samu Badnju večer u praznom trgovačkom centru, u kojem su prisutni samo čistačica – Marija i noćni čuvar – Jozo; igrom slučaja oboje hrvatski gastarbajteri.

To su žena i muškarac zrelijih dobi koji su cijeli svoj radni vijek proveli teško zarađujući za kruh u tuđini.

Danas česnu samo za mirovinom…

Ljubav koja se dogodi na kraju životnog puta Marije i Joze, na sam Božić, zaslužena je pobjeda nad nedaćama života, pobjeda vječnog zavičaja nad dramom opskurnog preživljavanja na koje su osuđene generacije Hrvata na privremenom radu u tuđini.

Danas, 3. svibnja 2017. nastavlja se program 54. Šimićevih susreta i to u Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru u 12 sati - Poetski kolaž o Antunu Branku Šimiću u izvedbi studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (autor Ivan Volić) pod vodstvom prof. Tine Laco. Nakon Poetskog kolaža - Polaganje cvijeća na spomenik A. B. Šimića u Mostaru.

Poslijepodne u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu, u 19 sati, slijedi predstavljanje knjige “Problem istine u filozofiji Martina Heideggera”, autora dr. sc. fra Krune Pandžića (u nakladi Synopsis Sarajevo-Zagreb) i otvorenje izložbe JOZA MATAKOVIĆ, slikar slavonske ravni, retrospektiva. U glazbenom programu nastupa Djevojački zbor Glazbene škole Široki Brijeg pod ravnanjem prof. Marije Čolak

· 

Književna srijeda posvećena Antunu Branku Šimiću

U sklopu 54. Šimićevih susreta odražana je tribina Književna srijeda posvećena Antunu Branku Šimiću. U ime Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Organizacijskog odbora Šimićevih susreta obratio se Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB Antun Branko Šimić je neprijeporna pjesnička vrijednost i ljudska uzoritost. Kao pjesnik i kao kritičar on ima prevažno mjesto u hrvatskoj književnosti, i ne samo hrvatskoj, iako je dugo trebalo da se krug njegovih poštovatelja proširi na dostojnu mjeru. Danas je o Šimiću teško govoriti a da se to već nije reklo. Ipak, napomenimo kako je bio strog prema svima i strog prema sebi; on je bio dosljedan intelektualac koji je govorio njemački, francuski i talijanski te je i stoga, kao vrijedan pratitelj suvremenih strujanja, mogao dosegnuti razinu vrhunskog poznavatelja europske kulture. Volio je plemenite duhove koji upoznaju ljude s njima do tada nepoznatim spoznajama. Išao je ispred svoga vremena. I kao što pjesnik kaže "onaj kroz koga duh progovori, mora otići iz života", tako je i Šimić ljubeći istinu, lijepo i dobro otišao premlad da bi iza sebe ostavio važno i zrelo književno djelo. Poetski kolaž o Antunu Branku Šimiću izveli su studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (autor Ivan Volić) pod vodstvom porf. Tine Laco na oduševljenje nazočnih.

U nastavku programa svojom poezijom posvećenom Šimiću predstavili su se pjesnici: Pero Pavlović, Grgo Mikulić, Marina Kljajo-Radić, Ivan Vrljić, Snježana Lovrić i Miljenko Stojić.

Nakon programa prjesnici, učenici osnovnih i srednjih škola zajedno sa svojim nastavnicima posjetili su Otvorenu knjižnicu DHK HB, a potom položili cvijeće i upalili svijeće ispred spomenika Antuna Branka Šimića u Mostaru.

Izložba Joze Matakovića otvorena u sklopu veličanstvenih “Šimićevih susreta”

U srijedu u 19 sati otpočeo je bogat i raznolik kulturni program u Franjevačkoj galeriji, koji je organiziran u sklopu “54. Šimićevih susreta 2017.”

U sklopu ovoga događaja predstavljena je knjiga “Problem istine u filozofiji Martina Heideggera”, autora fra Krune Pandžića, a poslije je otvorena retrospektivna izložba “Joza Mataković – slikar slavonske ravni”.

Program događaja vodila je Željka Šaravanja, a u otvorenju su sudjelovali fra Vendelin Karačić, voditelj umjetničkoga programa Franjevačke galerije u Širokom Brijegu, Ljubo Grizelj, načelnik Gruda i predsjednik Organizacijskoga odbora “54. Šimićevih susreta 2017.”, Ivica Musić, sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru, Danijel Petković, ravnatelj Gradskoga muzeja Vinkovci te Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH.

Fra Vendelin Karačić za portal Jabuka.tv istaknuo je kako je sudjelovanje Franjevačke galerije u Širokom Brijegu u manifestaciji “Šimićevi susreti” već postalo tradicionalno, a da je izložba slika Joze Matakovića također dio prijateljske suradnje i kulturne razmjene gradova prijatelja, Širokoga Brijega i Vinkovaca.

Grudski načelnik Ljubo Grizelj izrazio je zadovoljstvo organizacijom i kvalitetom ovogodišnjih “Šimićevih susreta” te je zajamčio da će se i ubuduće truditi da “Šimićevi susreti” budu na razini koju lik Antuna Branka Šimića nedvojbeno zaslužuje.

Ivica Musić pri predstavljanju knjige fra Krune Pandžića ustanovio je da je Pandžić nedvojbeno izgrađen filozof te da, nakon perioda zapostavljanja, zaslužuje da ga se istinski vrjednuje i da mu se dodijeli zasluženo mjesto u hrvatskoj filozofiji.

Ravnatelj vinkovačkoga Gradskoga muzeja Danijel Petković kratko je govorio o izložbi slika Joze Matakovića te je istaknuo da je obitelj ovoga umjetnika ustupila najviše djela.

Ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa, Ružica Mikulić, dodala je da je Mataković imao iznimnu životnu energiju te da je on dijelom niza istaknutih pojedinaca koji čine vezu Hercegovine i Slavonije, a koja datira još od vremena fra Didaka Buntića. Ministrica Mikulić izložbu je službeno proglasila otvorenom.

U glazbenom programu nastupio je Djevojački zbor Glazbene škole Široki Brijeg, pod ravnanjem prof. Marije Čolak.

Dr. Damir Zorić i Božidar Petrač predstavili ediciju „Stoljeća hrvatske književnosti“

U okviru programa 54. Šimićevih susreta u grudskoj kino dvorani upriličena je večer Matice hrvatske u povodu 175. obljetnice njezina utemeljenja. O značenju ove hrvatske kulturne institucije te o ediciji „Stoljeća hrvatske književnosti“ i  A. B. Šimića u hrvatskoj književnosti govorili su dr. Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice hrvatske i Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Na početku programa nazočne je pozdravio Mario Bušić, predsjednik ogranka MH u Grudama, program je vodila Franka Čale, a u glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Osnovne glazbene škole u Grudama.

Damir Zorić istaknuo je kako je Matica hrvatska prva prepoznala poeziju A. B. Šimića i dovela ga na veliku pozornicu hrvatske kulture. Zorić je kazao kako je novija povijest Hrvatske u neku ruku povijest Matice i dodao: „Matica hrvatska imala je svoje članstvo u BiH od samog svog osnutka.“ Prvi član bio je Antun Vicić, župnik u Dobretićima, a MH je imala svoje ogranke gotovu u svim gradovima u BiH. U Sarajevu je Matica do 1945. godine imala više od tisuću članova, među kojima velik broj muslimanske vjere,  Mostar je imao dva matičina povjerenstva, Banja Luka 23 člana, Široki Brijeg 16 članova… Zorić je istaknuo kako je Nevesinje imalo i hrvatsku čitaonicu! „U Sarajevu je s Maticom živo surađivao S. S. Kranjčević“, naglasio je Zorić te istaknuo kako je MH objavila prijelomne knjige za povijest BiH. Zorić se dotaknuo i značenja Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1971.

Božidar Petrač istaknuo je kako je Matica dala temeljni poticaj utemeljenju Društva hrvatskih književnika te da valja prekinuti nemar prema najvažnijim hrvatskim kulturnim institucijama. Edicija „Stoljeća hrvatske književnosti“, što ju je utemeljio Vlatko Pavletić 1993. Godine, objavila je do sada 133 knjige, a planira se svake godine objaviti šest djela. „Valja promišljati o imenima koja su zapostavljena u ediciji ‘Pet stoljeća hrvatske književnosti’ te misliti i na pisce Hrvate iz BiH“, naglasio je Petrač, novi član uredništva edicije „Stoljeća hrvatske književnosti“.

Jučer je bio upriličen tradicionalni susret književnika s grudskim učenicima, potom je Petrač Gradskoj knjižnici u Grudama darovao 13 antologija hrvatskog pjesništva, u kojima je zastupljen A. B. Šimić. Šimićevi susreti završili su sinoć u Drinovcima svečanom akademijom i dodjelom književnih nagrada.

Završeni Šimićevi susreti 2017.: Nagrada Antun Branko Šimić Ljubi Krmeku

Šimićevi susreti 2017. završili su svečanom akademijom u čast Antuna Branka i Stanislava Šimića, upriličenoj u dvorani osnovne škole u Drinovcima, rodnom mjestu braće književnika. Prije same akademije u drinovačkoj crkvi održana je misa zadušnica za braću Šimić te položeno cvijeće i zapaljene svijeće na njihov spomenik ispred drinovačke škole.

Prigodno slovo o Antunu Branku Šimiću, hrvatskom ekspresionisti i ocu hrvatske moderne književnosti, održao je Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, a svoje stihove govorili su pjesnici Vlatko Majić, Ljubo Krmek, Marko Tokić, Anita Martinac, Ivan Alerić i Helena Peričić.

Nazočnima su se obratili Goran Marić, ministar u Vladi Republike Hrvatske, Tugomir Čuljak u ime Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pokrovitelja 54. izdanja ove ugledne kulturne manifestacije, i grudski načelnik Ljubo Grizelj, predsjednik Organizacijskog odbora Šimićevih susreta 2017.

Godišnja književna nagrada Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne „Antun Branko Šimić“ dodijeljena je Ljubi Krmeku za djelo „Iz humske zemlje – knjiga druga“. Dodijeljene su i nagrade mladim pjesnicima i likovnim umjetnicima po natječaju Organizacijskog odbora Šimićevih susreta 2017. Nagrade su dobili učenici osnovne škole Mia Paradžik iz Gorice, Jessica Leonora Soldo iz Širokog Brijega i Mateo Mršo iz Zagreba, srednjoškolci Ivona Baković iz Tomislav-Grada, Iva Zadro iz Gruda i Emilija Grbavac iz Ljubuškog, a u konkurenciji studenata Ivana Kalfić, studentica Filozofskog fakulteta u Mostaru, i Ivana Čović, studentica mostarskog Fakulteta zdravstvenih studija.

Nagrade za likovne radove dobili su učenici osnovnih škola Petra Šarčević iz Zagreba, Lana Grizelj i Marija Galić iz Sovića te Manuela Jakupec iz Koprivnice, kao i srednjoškolci Anđela Šarac i Mara Pranjić iz Tomislav-Grada te Maja Mrnjavec iz Kiseljaka.

Na kraju programa završne večeri 54. Šimićevih susreta otvorena je izložba učeničkih likovnih radova. U glazbenom dijelu programa nastupile se Monija Jarak i Marijana Pavlović, a program je vodila Franka Braćić.

Na 54. Šimićevim susretima na posebno lijep način srela su se malena i velika mjesta srca, duše i uma velikog Antuna Branka Šimića. Program ove najdugovječnije kulturne manifestacije Hrvata u BiH odvijao se u rodnim Drinovcima, Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru, uz sudjelovanje kulturnih djelatnika iz Vinkovaca i Zagreba, važnim životnim postajama A. B. Šimića, oca hrvatske moderne književnosti. Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice Hrvatske, i Božidar Petrač na Šimićeve susrete 2017. stigli su iz Zagreba kojem je Drinovčanin Antun Branko darovao puno toga europskoga. Iz Zagreba su stigli Joško Ševo i Ankica Dobrić, glumci glumačke družine Histrion, kako bi izveli predstavu „Gastarbajterski Božić“ Mate Matišića, rođenog u Ričicama kod Imotskog, nedaleko Drinovaca, koje je Šimić vinuo u zvijezde.